Antihistaminici su lekovi koji se najčešće koriste za ublažavanje simptoma alergija kao što je kijavica, curenja iz nosa, svrab, osip i suzenje očiju. Takođe se koriste i kod problema sa nesanicom, mučninom i kod prehlada. Međutim, iako deluju kao bezazlena terapija, njihova upotreba kod starijih osoba može biti povezana sa određenim rizicima.
Šta su antihistaminici i kako deluju?
Antihistaminici deluju tako što blokiraju receptore za histamin, supstance koju telo oslobađa kao odgovor na alergen. Postoje dve glavne generacije antihistaminika:
Prva generacija (npr. difenhidramin, klemastin, prometazin): često izazivaju pospanost i imaju izražen uticaj na centralni nervni sistem.
Druga generacija (npr. loratadin, cetirizin, feksofenadin): imaju manje sedativno dejstvo i generalno se smatraju bezbednijim.
Zašto su starije osobe osetljivije?
Sa godinama, organizam sporije metaboliše lekove, a i funkcija bubrega i jetre, ključnih organa za razgradnju i eliminaciju lekova, opada. Takođe, mnogi stariji ljudi već uzimaju više lekova za hronične bolesti, što povećava rizik od interakcija.
Kod prve generacije antihistaminika posebno je zabrinjavajuće njihovo antiholinergičko dejstvo - to znači da mogu da blokiraju neurotransmiter acetilholin, koji je važan za pamćenje, pažnju i kontrolu pokreta.
Posledice mogu uključivati:
- Pospanost i konfuznost
- Vrtoglavicu i povećan rizik od padova
- Suva usta, zadržavanje mokraće i zatvor
- Pogoršanje kognitivnih funkcija, posebno kod osoba sa demencijom
Preporuke za bezbednu upotrebu
Ukoliko je upotreba antihistaminika neophodna, preporučuje se sledeće:
- Konsultacija sa lekarom ili farmaceutom pre upotrebe bilo kog antihistaminika, naročito ako osoba već uzima druge lekove.
- Izbegavanje lekova prve generacije, osim ako ih lekar izričito ne preporuči.
- Pažljivo praćenje simptoma, naročito konfuznosti, nesanice, vrtoglavice ili promena u ponašanju.
- Upotreba najmanje efektivne doze i po mogućstvu najkraći vremenski period.
Iako antihistaminici mogu biti efikasni u ublažavanju simptoma alergije, kod starijih osoba njihova upotreba zahteva dodatnu pažnju. Uvek se treba odlučivati za terapiju koja ima najbolji odnos koristi i rizika, a to podrazumeva konsultaciju sa stručnjakom pre nego što se bilo koji lek uključi u svakodnevnu rutinu. Zdrav i bezbedan pristup lečenju je najbolja zaštita za starije osobe.
Da li antihistaminici mogu biti rizični za starije osobe?